SEDEF TRAVA: LIJEK I SREĆA ZA SVE

 Od starih vremena mnogi narodi su imali veliku vjeru u iscjeliteljsku moć sedef trave (Ruta graveolens), pa su je zbog toga zvali Sveti Sedefil ili Sveta Ruta. Posadili bi je s dubokim poštovanjem u svom dvorištu tvrdeći da ukoliko se ne primi da će neko u porodici ubrzo umrijeti, dok se recimo među bošnjačkim narodom vjeruje da sedef trava hoće da se primi i zakorijeni samo pobožnoj osobi. U Hondurasu se kaže da u onoj kući ispred koje nema grma sedefila stanuje sam đavo. U toj zemlji postoji tradicionalna praksa da čim se kod nekog člana familije pojavi nekakva bolest da mu se stavi grančica sedef trave pod jastuk. Bolesnik bi kao lijek pio horćatu (horchatu) s mljevenim lišćem sedefila, što je tradicionalno slatko piće koje se i u današnje vrijeme koristi u narodnoj medicini.

BOG BLAGOSLOVIO SVE ŠTO MOJE OČI VIDE

Poznato je da dušmansko zlo, bilo da dođe preko urokljivih očiju, nečijih kletvi odnosno zlih riječi, preko vradžbina, nagaze ili od samih duhova uvijek i konstantno narušava i blokira ljudski mir, zdravlje i sreću. Najčešće zlo s kojim se susrećemo jeste urok a on, prema vjerovanju naroda Latinske Amerike, ponajviše dolazi od strane čovjeka čije je srce prljavo ili puno mržnje i zavisti. Naravno, svako od nas može u nekom trenutku biti ispunjen negativnom energijom i sklon uricanju pa je stoga profilaktička metoda sprječavanja takvog nečega vrlo jednostavna. Naime, usvojite naviku prilikom gledanja u nešto što vas zadivljuje da kažete: “Bog blagoslovio sve što moje oči vide!” Desi li se da postanete žrtvom uroka stavite nekoliko listova sedefila u vodu, prokuhajte i umijte lice.

Imate li sumnju da se neko od komšija bavi crnom magijom i upućuje vam zlo onda svakako slijedite sljedeće uputstvo. Kako bi se od kuće otjerala vještica, a samim time suzbilo njeno pogubno djelovanje, potrebno je uzeti grančicu sedef trave i njome se pomoliti na tri ugla kuće te izaći u dvorište i tu se pomoliti četvrti put. Prilikom svakog moljenja po tri puta se kaže slijedeće: “Sveti Silvestre od velike planine, zaštiti moju kuću i ukućane od žene vještice i muškarca čarobnjaka.” Onda se ta grančica objesi iznad ulaznih vrata ali sa unutarnje strane. Najbolje ju je vezati crvenim koncem. Također, poznato je i da ljudi nose grančice sedef trave u torbi ili unutar svoje odjeće kako bi se zaštitili od vještičarenja.

Zaposjedne li zli duh čovjeka onda se on treba okupati sa vodom u kojoj je prethodno stavljenja grančica sedefila a zatim na suhom tijelu napraviti tri znaka krsta sa sumporom i to na čelu, grudima i pupku. Duh koji je okupirao tijelo bolesnika neće moći izdržati snagu ovog egzorcističkog rituala i moraće napustiti tijelo te se dati u bijeg.

ZA  SREĆU U NOVCU

Za uspjeh u poslovanju stavite grančicu sedefila i grančicu crvenog geranijuma u čašu svježe vode koju ćete potom postaviti ispred trgovine ili firme. Svaki dan, prilikom mijenjanja vode, poprskajte ulazna vrata poslovnog objekta i po prilazu do njega. Ovo činite bar sedam dana. Osim toga, možete koristiti i drugu verziju recepta: u čašu zašećerene vode uronite sedam listova sedef trave i onda tom vodom poprskajte okolo svoje kuće i ispred poslovnog prostora kako biste privukli sreću.

 

I za kraj ne treba zaboraviti spomenuti kako je ova nesvakidašnja biljka milostiva i prema onima koji traže ljubav i žele da budu voljeni. Naime, da bi neki muškarac imao sreće sa ženama treba staviti 7 pupoljaka cvijeta sedef trave u vodu, a nakon toga se sa njom oprati odnosno politi niz glavu i ostatak tijela.

O ljubavi

 Onaj ko rastavi muža i ženu učinio je tako veliki grijeh koji ne može skinuti sa sebe ni kad bi sagradio devet džamija.

Ako pri prvom susretu (upoznavanju) sa momkom djevojka drhti ili se nešto prolije ili razbije tada vjeruje se da će se to dvoje zavoliti i vjenčati.

Kad momak prvi put ide na sastanak sa djevojkom treba je nagaziti nogom (učepiti) da bi uvijek bilo onako kako on kaže.

Ako djevojka ili momak piju kahvu iz okrnjene šoljice stupit će u brak sa udovcem ili udovicom.

Ko sjedi na rubu stola neće se oženiti.

Ko pjeva dok jede imat će psihički nestabilnog bračnog partnera.

Kojoj ženi često vrije kahva dok je kuha to je siguran znak da je njen muž voli.

Za osobe koje su kao djeca voljele pse i mačke vjeruje se da će biti vjerni i zaljubljeni u svoje supružnike.

Ljubav - put ka dženetu

Kod Bošnjaka, posebno u sjeverozapadnom dijelu BiH, običaj je da skoro svaka familija ima svoje mezare, koji su često smješteni uz neposrednu blizinu kuće. Postoje dokumentirani zapisi da je bio običaj zakopavanja mrtvih u šumu, bašču ili pod grmljem. Na starim mezarima često se moglo vidjeti, posebno oko Sarajeva, iznad mezara posađeno drvo, tako da je često samo mezarje ličilo na šumu. Ova praksa bila je poznata u cijeloj zemlji. Razlog tomu je bila želja da se mrtvom osiguraju sevapi, naime, ako bi se posadila trešnja njene plodove bi jele ptice takozvana ptičija sadaka, što je trebalo olakšati duši mrtvoga. No, iza toga se vjerovatno krije mnogo dublja tradicija, ona ilirska, posvećena kultu božanstava prirode i plodnosti, Tane i Vidasusa, te bi postupak sađenja drveta pored mrtvaca imalo ulogu dara za drevne bogove, baš kao što je, na primjer, bila praksa ostavljanje dara na izvoru bogu Bindu u svrhu traženja izlječenja.

Za ljude koji šire mržnju i svađu u narodu se kaže da su "džehenemski potpalj", njima se loži i potpaljuje vatra na kojoj gore duše slične njima. Upravo na temelju takvog vjerovanja nastalo je i razmišljanje da među najveće grijehe kojima čovjek sebe može svjesno osuditi na džehenemske vatru jeste ako rastavi dvoje koji se vole, naročito muža i ženu. Taj grijeh se u narodu karakterizira toliko velikim da ga ne može poništiti niti da taj čovjek o svom trošku i svojim rukama sagradi devet džamija. Opet mu, vjeruje se, Allah neće oprostiti grijehe.

Dirljiva narodna pjesma pripovijeda:

Šetala se hazreti Fatime,
po dženetu i po džehenemu,
dženetu je vrata otvorila,
milu majku nije ugledala,
džehenemu vrata otvorila,
majka joj na dnu džehenema.
-“Šta ćeš tuder, moja mila majko?”
-“Ne pitaj me šćeri moja mila,
veliki sam grijeh učinila,
kalemu sam kalem odlomila,
pa sam bistru vodu zamutila;
zavadila momka i djevojku,
za sve bi mi Allah oprostio,
samo neće momka i djevojke…”

Koliko se ljubav među Bošnjacima tradicionalno smatra najplemenitijom i Allahu najdražom pojavom, uz koju pojedinac može steći veliki sevap i sebi otvoriti vrata dženeta, tvrdi vjerovanje koje kaže da ona osoba koja upozna dvoje, pa se oni zaljube i ožene, zaslužio je toliki sevap kod Boga da je oslobođen obaveze da cio život klanja i ide u džamiju.